Agencija za sprječavanje korupcije

Q/A

Često postavljana pitanja i njihovi odgovori
1. Ko sve može biti zviždač?

Zviždač može biti svako fizičko i pravno lice koje podnese prijavu o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.


2. Šta prijava koju podnesi zviždač treba da sadrži?

Prijava treba da sadrži potpis i lične podatke zviždača, ukoliko ne želi da bude anoniman, opis ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije a po potrebi i druge činjenice i okolnosti, posebno one koje su važne za kvalitet informacija i opravdanu sumnju ugroženosti, odnosno rizika od nastanka ugroženosti javnog interesa itd...

3. Na koji način prijava može da se podnese?

Prijava se može podnijeti u pisanoj formi, usmeno na zapisnik,  putem pošte ili elektronskim putem.

4. Da li zviždač, ukoliko je zaposleni, ima obavezu da prvo prijavi ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, unutar svoje institucije?

Zviždač može sam da odluči da li će prijavu podnijeti unutar svoje institucije ili direktno Agenciji, dakle, nema zakonske obaveze prethodnog podnošenja prijave unutar institucije u kojoj je zviždač zaposlen. Agencija preporučuje, da se u cilju afirmisanja unutrašnjeg mehanizma  prijavljivanja sučajeva ugrožavanja javnog interesa, i jačanja institucionalnog integriteta podnosilac prijave najprije obrati odgovornom licu za prijem i postupanje po prijavama zvizdača koje svako pravno lice mora imenovati shodno clanu 49 ZSK, a ukoliko takvo lice nije imenovano ili ne dobije odgovor ili nije zadovoljan odgovorom institucije, nakon toga se obrati Agenciji. 

5. Na koji način Agencija vrši provjeru navoda koji su sadržani u prijavi?

Agencija provodi postupak utvrđivanja činjenica i okolnosti po službenoj dužnosti i to na način što pribavlja podatke i obavještenja o činjenicama koje su neophodne za vođenje postupka i odlučivanje od strane organa vlasti, privrednih društava, drugih pravnih i fizičkih lica, koji su dužni da u roku i na način koji odredi Agencija, dostave tražene podatke i obavještenja odnosno da stave na uvid traženu dokumentaciju. Takođe, ukoliko ovlašćeni službenik ocijeni da je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su od značaja za odlučivanje može, po službenoj dužnosti, sprovesti ispitni postupak.

6. Koja je sankcija za instituciju u slučaju nepostupanja po mišljenju Agencije u kojem je utvrđeno postojanje ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije?

Ukoliko organ vlasti, privredno društavo, drugo pravno lice ili preduzetnik ne dostavi izvještaj o preduzetim radnjama u cilju izvršenja preporuke koja je data u mišljenju, Agencija podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom,  dok u slučaju nepostupanja po datoj preporuci Agencija obavještava organ koji vrši nadzor nad njihovim radom, obavještava javnost i podnosi poseban izvještaj Skupštini.

7. Koje novčane kazne su predviđene za prekršaje?

Novčane kazne predviđene su za prekršaj pravnog lica u iznosu od 1.000 eura do 20.000 eura i za odgovorno lice u pravnom licu u propisane su u rasponu od 500 do 6.000 eura.

8. Na koji način zviždač ostvaruje pravo na zaštitu?

Agencija štiti zviždača koji ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije i koji tu sumnju prijavi u dobroj namjeri.

9. U kojim sve slučajevima Agencija može pružiti zaštitu zviždaču?

Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete iz razloga što je podnio prijavu o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, a naročito u ako mu je ugrožen život, zdravlje i imovina; ako mu je prestao radni odnos ili ukinuto ili promijenjeno radno mjesto ili promijenjen opis poslova i uslovi radnog mjesta na kojem je radio; ako je prekinuta njegova poslovna saradnja raskidom ugovora o djelu ili ugovora o poslovnoj saradnji; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera; ako mu je zabranjen pristup određenim podacima neophodnim za obavljanje radnih dužnosti; ako su mu uskraćena sredstva rada koje je koristio ili mu je spriječeno njegovo napredovanje i stručno usavršavanje.

10. Na koji način Agencija vrši provjeru navoda koji su sadržani u zahtjevu za zaštitu zviždača?

Agencija vrši provjeru navoda iz zahtjeva za zaštitu zviždača na isti način kao u postupku provjere istinitosti navoda iz prijave.

11. Koja je sankcija za instituciju u slučaju nepostupanja po mišljenju Agencije u kojem je utvrđeno da je zahtjev za zaštitu zviždača osnovan?

Ukoliko organ vlasti, privredno društavo, drugo pravno lice ili preduzetnik ne dostavi izvještaj o preduzetim radnjama u cilju izvršenja preporuke koja je data u mišljenju, Agencija podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom,  dok u slučaju nepostupanja po datoj preporuci Agencija obavještava organ koji vrši nadzor nad njihovim radom, obavještava javnost i podnosi poseban izvještaj Skupštini.

12. Da li zviždač ima pravo na zaštitu pred sudom?

Zviždač ima pravo na sudsku zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu zbog prijavljivanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu. Sudska zaštita ne isključuje administrativnu zaštitu pred Agencijom i obratno, već zviždač ima pravo da u svakom momentu pokrene postupak pred nadležnim sudom u skladu sa navedena dva zakona. Naime, u skadu sa članom 68 Zakona o sprječavanju korupcije, a u vezi sa članom 24 Zakona o zabrani diskriminacije, zviždač ima pravo podnošenja tužbe nadležnom sudu kojom može tražiti utvrđivanje da je tuženi diskriminatorski postupao prema njemu kao tužiocu, zabranu vršenja radnje od koje prijeti diskriminacija, odnosno zabranu ponavljanja radnje diskriminacije, uklanjanje posledica diskriminatorskog postupanja, naknadu štete i objavljivanje presude kojom je utrvrđena diskriminacija na trošak tuženog u medijima.

Takođe, u skladu sa članom 28 Zakona o zabrani diskriminacije, može tražiti, prije ili u toku postupka po tužbi iz člana 24. tog zakona, određivanje privremene mjere da bi se spriječila opasnost od nastupanja nenadoknadive štete osobito teške povrede prava na jednako postupanje, uz shodnu primjenu odredbi Zakona o izvršenju i obezbjeđenju postupka u kojem se, između ostalog, kao jedna od privremenih mjera obezbjeđivanja nenovčanog potraživanja može odrediti i mjera vraćanja zaposlenog na rad.

Ukoliko zviždač usljed pretrpljene štete pokrene sudski postupak, Agencija će na njegov zahtjev, obezbijediti potrebnu stručnu pomoć prilikom dokazivanja uzročno posljedične veze između podnošenja prijave i nastale štete.

Zviždači