U okviru svojih nadležnosti propisanih članovima 78 i 79 Zakona o sprječavanju korupcije i Metodologije za procjenu rizika od korupcije u propisima, Agencija za sprječavanje korupcije prati propise – bez obzira na to da li su u pitanju krovni zakoni ili podzakonska akta, nacrti ili usvojeni zakoni – i daje mišljenja na njih u cilju prevencije korupcije. Svrha djelovanja na ovom antikorupcijskom polju je doprinos izradi jasnih, preciznih i nedvosmislenih normi, kako bi njihova primjena eliminisala rizike od korupcije, kao garant pravne sigurnosti u praksi.

Postupajući na osnovu zakonskih ovlašćenja, Agencija je 27. jula 2023. godine donijela Mišljenje na odredbe relevantne za upućivanje državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore. Tim aktom smo skrenuli pažnju na nedostatke u propisima koji su definisani kao korupcijski rizik, s namjerom da podržimo na zakonu utemeljen rad SDT-a i preduprijedimo mogućnost da zbog nejasne norme neko bude oslobođen za počinjena krivična djela.

Kao reakcija na Mišljenje, uslijedila su dva teksta ND Vijesti – „Briga za javni interes ili Vesnu Medenicu“ od 1. avgusta, u kome su, između ostalih, preneseni stavovi Tužilačkog savjeta, i „Agencija ne može biti iznad suda“, sa ekspertom Dragom Kosom kao sagovornikom. Njima se ciljano, na manipulativan način, pokušava stvoriti pogrešna slika u javnosti i izazvati sumnja u namjere Agencije i njenu nadležnost da utvrđuje korupcijske rizike u propisima.

Konkretnim mišljenjem Agencija nije komentarisala bilo koju sudsku odluku ili procijenjivala rad tužilaštva, i potpuno smo saglasni sa stavom Draga Kosa da nemamo zakonsku osnovu da to radimo. Uostalom, i Tužilački savjet je potvrdio da nije uočio „da ASK u predmetnom mišljenju na bilo koji način osporava zakonitost donošenja ovakvih odluka“.

Vrhunac tendencioznog pisanja Vijesti je insinuiranje da Agencija „brine“ za bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu, budući, kako je naveo Tužilački savjet, da je Viši sud odbacio slične tvrdnje ocijenivši da su „neosnovane primjedbe...u dijelu koji se odnosi na radno iskustvo i ovlašćenja za zastupanje upućenog državnog tužioca koji je podigao i potpisao optužnicu“. U članku se prećutkuje javno dostupna informacija da je u tom predmetu većinu istražnih radnji preduzimala specijalna državna tužiteljka, a ne, kako Vijesti potenciraju, upućeni državni tužilac. Važno je pomenuti i to da se u konkretnom slučaju Viši sud i nije bavio pitanjem ovlašćenja upućenih tužilaca.

Analizirajući Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu, Agencija se, još jednom naglašavamo, nije pozivala na sudske odluke u bilo kom predmetu, niti ih ocijenjivala, već se, krećući se u granicama svojih ovlašćenja, isključivo bavila korupcijskim rizicima (nedostacima u propisima) u članu 24 Zakona, dajući inicijativu Ministarstvu pravde, kao predlagaču zakonu, da upodobi zakonske norme kako bi njihova primjena eliminisala te rizike. Logično je onda pitanje: na koji to način vršimo pritisak na SDT donošenjem mišljenja upućenog Ministarstvu pravde u cilju unapređenja zakonskog teksta?

Netačno je da nijesmo odgovorili na pitanje da pojasnimo motive zašto se „sada bavimo odredbama o upućivanju državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo, kada ta praksa postoji od 2015. godine“. Ponavljamo da smo tokom posljednje godine dobili više prijava zviždača vezanih za pravosuđe, što je pokrenulo niz postupaka, i stvorilo zabrinutost zbog utvrđenih nepravilnosti u radu, nastalih usljed neodređenih i nedorečnih pravnih normi, koje ostavljaju prostor za tumačenje bez jasnih kriterijuma. Pored toga, Agencija je u novembru 2022. godine izradila Metodologiju za procjenu primjene antikorupcijskih mjera u sistemu pravosuđa, sa ciljem daljeg unaprijeđenja integriteta pravosudnih organa. Zato smo i donijeli predmetno mišljenje, ukazujući na to da se popunjavanjem pravnih praznina uklanjaju korupcijski rizici i time daje snažan podstrek vladavini prava.

Perfidnom zamjenom teza, Vijesti sumnjiče Agenciju da vrši pritisak na rad SDT-a, a zapravo žele da nas svojim medijskim uticajem obeshrabre i navedu da se, žargonski rečeno, okanemo onoga što nam je u opisu posla, osporavajući naše zakonom definisane nadležnosti. Svojim pisanjem, međutim, samo potvrđuju koliki je značaj Agencije i njenih odluka, i učvršćuju nas u namjeri da i dalje djelujemo na dobrobit građana, podupirući temelje pravne države.