Agencija za sprječavanje korupcije je u partnerstvu sa Kancelarijom za evropske integracije i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a uz podršku Ambasade Norveške, predstavila učinak organa državne uprave i socijalne i dječje zaštite u primjeni antikorupcijskih mjera.

Za potrebe indeksa, Agencija je razvila Metodologiju za procjenu primjene antikorupcijskih mjera, u konsultativnom duhu i saradnji sa predstavnicima državnih organa i institucija socijalne i dječje zaštite, a na principima metodologije koju sprovodi Komisija za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje. Svrha metodologije je da procijeni da li organi vlasti sprovode antikorupcijske mjere, da li je primjena dovela do određene promjene, ali i da podstakne organe vlasti da budu proaktivni prilikom planiranja i primjene antikorupcijskih mjera.

Na današnjem događaju, pod nazivom Integritet na djelu, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović poručila je da ova institucija, koja prati donošenje i sprovođenje planova integriteta, kao jednog od ključnih antikorupcijskih mehanizama, pruža kontinuiranu podršku organima vlasti.

„Koliki smo ostvarili zajednički napredak, svjedoči podatak da je u izvještaju OECD-a o konkurentnosti zemalja Zapadnog Balkana, koji je objavljen sredinom 2021. godine, navedeno da Crna Gora ima najnapredniji sistem podrške i praćenja planova integriteta u regionu sa ocjenom 4,5 od mogućih 5.“

I pored pozitivnih i ohrabrujućih trendova, Agencija prepoznaje prostor za jačanje integriteta organa vlasti, što potvrđuje i razvijanje Metodologije za procjenu primjene antikorupcijskih mjera.

Nj.E. Jørn Erling Gjelstad, ambasador Kraljevine Norveške u Beogradu je napomenuo da, iako Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir u borbi protiv korupcije, procjena primjene antikorupcijskih mjera ukazuje da postoji broj zakonskih procedura koje organi vlasti ne primjenjuju konzistentno.

Glavna pregovaračica Zorka Kordić je ukazala da su za uspjeh u pregovaračkom procesu od suštinskog značaja sinergija djelovanja sve tri grane vlasti i razvijanje konkretnih mehanizama i alata za primjenu zakonodavnog okvira koji u praksi omogućavaju da crnogorska administracija dobro funkcioniše u korist građana.

„Kao što je za sveukupnu reformu pravosuđa i suzbijanja korupcije važan sistemski odgovor cjelokupnog društva i sve tri grane vlasti, tako je za uspješno napredovanje prema članstvu u EU ključno zajedničko djelovanje svih naših institucija i partnera“, kazala je Kordić i zahvalila Vladi Kraljevini Norveške što u kontinuitetu već pet godina podržava projekat jačanja kapaciteta za ubrzanu integraciju Crne Gore u EU, a koji Kancelarija za evropske integracije implementira u saradnji sa UNDP-jem.

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, istakla je da je dodatna vrijednost ovog procesa u tome što je podstakao pilot institucije da unaprijede svoje mehanizme za sprečavanje korupcije.

„Nalazi procjene će biti od koristi Ministarstvu finansija i socijalnog staranja za dalje unapređenje sistema unutrašnjih finansijskih kontrola. Takođe, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama sada ima nalaze koji će joj omogućiti da radi sa institucijama na ispunjavanju njihovih obaveza u pogledu objavljivanja i ažuriranja određenih informacija u skladu sa Zakonom“, rekla je Gašparikova.

Agencija je kroz ovaj proces mjerila da li 63 organa vlasti sprovode antikorupcijske mjere koje proizilaze iz zakonskih obaveza, sa fokusom na Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama kao i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kao i one koje ne proizilaze iz zakonskih obaveza, ali svakako mogu unaprijediti integritet njihovog rada. Sve prikupljene informacije u toku procesa su provjerene i usaglašene sa organima, nakon čega su institucije rangirane. Ovakav pristup daje snažan legitimitet ovom procesu i ohrabruje Agenciju da koristi ovaj alat u budućnosti u borbi protiv korupcije.

Indeks procjene ispituje efekat sprovođenja antikorupcijskih mjera i podstiče organe vlasti da budu proaktivni prilikom planiranja i primjene antikorupcijskih mjera. Učinak je mjeren u uspostavljanju institucionalnih mehanizama za upravljanje rizicima od korupcije, unutrašnju kontrolu, za dostupnost informacija o radu, profesionalno postupanje zaposlenih, podizanje svijesti zaposlenih o etici i integritetu i sprečavanje sukoba interesa, odnosno jačanje etičke kulture.

Indeks antikorupcijskih mjera u sistemu državne uprave iznosi 45%, a u sistemu socijalne i dječje zaštite 41%, što ukazuje da ima prostora za unapređenje u oba sistema u planiranju i primjeni antikorupcijskih mjera. Oba sistema su najuspješnija u stvaranju uslova za primjenu propisa za sprečavanje korupcije, dok najmanji učinak ostvaruju u stvaranju etičke kulture.

Kada je sistem socijalne i dječje zaštite u pitanju, najbolje rangirana institucija je JU Dnevni centar Podgorica (71,5%), dok najmanji učinak ima JU Centar za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje (16,7%). Kada su u državni organi u pitanju, najbolji učinak je ostvarilo Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (76,4%), a najmanji Uprava prihoda i carina (10,5%).

Procjena je ukazala da je potrebno jačati unutrašnje kontrole, mehanizme za otkrivanje i prijavu korupcije, etično i profesionalno postupanje, odnosno podizanje svijesti zaposlenih o etici i integritetu, kao i upravljanje ljudskim resursima.

Metodologija je razvijena u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za ubrzanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji“, koji finansira norveško Ministarstvo spoljnih poslova, a sprovodi UNDP u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije i Generalnim sekretarijatom Vlade.