Uvaženi predstavnici civilnog sektora, kolege iz regiona, dame i gospodo,

Čini mi osobito zadovoljstvo da vas u ime Agencije za sprječavanje korupcije pozdravim na otvaranju okruglog stola koji predstavlja završnicu uspješno realizovanog projekta posvećenog postupanju po prijavama i zaštiti zviždača u Crnoj Gori, instrumentu antikorupcijskog djelovanja koji je Agencija od početka svog rada prepoznala kao jednu od prioritetnih oblasti koja doprinosi jačanju integriteta u radu kako javnog, tako i privatnog sektora, i predstavlja jedan od snažnih mehanizama u prevenciji korupcije.

Efikasnim postupanjem po prijavama ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, zaštitom identiteta lica koja podnose prijave, kao i pravovremenim reagovanjem zakonskih obaveznika, sprečava se nastanak posljedica koje mogu uzrokovati povredu ljudskih prava i materijalnu i nematerijalnu štetu po pojedinca, odnosno državu. Složićemo se da je korupcija zločin koji oduzima budućnost novim generacijama, narušava demokratske principe, podstiče nejednakost, sprečava građane i društvo da napreduju i predstavlja najgori oblik nelojalne konkurencije. U tom smislu blagovremeno otkrivanje nezakonitih radnji predstavlja jedan od ključnih zadataka u sprečavanju korupcije. Na tom putu neophodna je snažna podrška svih institucija kako javnog, tako i privatnog sektora, u cilju jačanja opšte kulture integriteta.

Kao što većina vas zna, pred Agenciju za sprječavanje korupcije postavljen je veliki izazov – da, sublimirajući rad na veoma široko postavljenom setu nadležnosti, u relativno kratkom periodu od svog osnivanja u januaru 2016. godine, opravda svoju poziciju krovnog preventivnog antikorupcijskog tijela, koristeći, pri tome, metode odvraćanja, a ne represije. Naša je intencija da ostvarivanjem zakonskih obaveza promovišemo i podstičemo koncept integriteta u svim njegovim oblicima – kroz postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača, sprečavanje sukoba interesa, sveobuhvatnu kontrolu finansiranja političkih subjekata, efikasnu provjeru prihoda i imovine javnih funkcionera, uvođenje lobiranja u zakonite tokove.   

Među nadležnostima koje su Agenciji dodijeljene setom antikorupcijskih zakona, a u koje spada i zaštita zviždača, ima relativno novih instituta u našem pravnom sistemu, novih obaveza za crnogorske institucije, koje su, istovremeno, manje poznate i opštoj javnosti u Crnoj Gori. Pred Agencijom je, zato, bio višeslojan izazov da, sa jedne strane, upozna organe vlasti sa odredbama Zakona o sprečavanju korupcije koje se tiču zviždača koje su dužni da dosljedno sprovode, da obezbijedi uslove za stvaranje klime u kojoj će se zviždači osjećati zaštićeno i sigurno i motiviše ih da prijavljuju korupciju, a da, sa druge strane, informiše javnost i osmisli metode za podizanje javne svijesti o značaju prijavljivanja korupcije.

Prema zakonskoj definiciji, zviždač je svako fizičko i pravno lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Ovako široka definicija ima za cilj da motiviše pojedince i pravna lica da, ukoliko imaju opravdane razloge za sumnju da postoji ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, to i prijave. Prijavu zviždač može podnijeti organu vlasti, privrednom društvu, drugom pravnom licu ili preduzetniku na koga se prijava odnosi ili neposredno Agenciji, koji su ujedno i obavezni da unutar svog organa/institucije imenuju lice koje će postupati po prijavama. U tom smislu, do sada je preko 850 institucija, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, odredilo lice za postupanje po prijavi zviždača. Zakonom i podzakonskim aktom se detaljno uređuje i postupanje organa vlasti, privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika na koga se prijava odnosi i Agencije u odnosu na navode iz prijave i obavezu obavještavanja zviždača o preduzetim mjerama kako bi se spriječilo ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na korupciju. Takođe, zakonska obaveza je da se štite podaci o zviždaču ukoliko nije anoniman, kao i podaci iz prijave, odnosno opis ugrožavanja javnog interesa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

U pogledu brojnih obaveza koje su Agenciji dodijeljene Zakonom kada su u pitanju postupanje po prijavama koje upućuju na postojanje korupcije i zaštita zviždača zadovoljstvo mi je da na ovom mjestu kažem da je za nepunih dvije godine rada Agencija postigla značajne rezultate, što je potvrđeno i u izvještajima eksperata Evropske komisije.

Tako je, na primjer, Agencija u prvih godinu i deset mjeseci rada zaprimila ukupno 107 prijava zviždača o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. U 37 slučajeva do sada podnosilac je zahtijevao anonimnost.

Agencija je od početka rada okončala 43 postupka po prijavama zviždača i 13 postupaka koje je pokrenula po službenoj dužnosti (56 ukupno).  Do sada je u 16 postupaka utvrdila postojanje ugrožavanja javnog interesa, od čega u 13 postupaka koji su pokrenuti po službenoj dužnosti, te je u tom smislu dala preko 390 preporuka javnim institucijama za unapređenje transparentnosti i otklanjanje korupcijskih rizika u postupcima zapošljavanja. U tri slučaja u postupcima po prijavama zviždača Agencija je dala ukupno devet preporuka za otklanjanje korupcijskih rizika.

Nadležnim tužilaštvima u prvoj godini rada ustupljeno je deset prijava, od kojih je pet odbačeno, za jednu je izrečena uslovna osuda, za jednu podignut optužni prijedlog, dok su preostale tri u fazi izviđaja.

Ove godine Agencija je ustupila tužilaštvima ukupno šest prijava zviždača, od kojih tri iz 2017. i tri iz prethodne godine. Za sada su dvije prijave odbačene, tri su u fazi izviđaja, a za jednu očekujemo povratnu informaciju.

Od prijava koje smo 2016. godine proslijedili drugim nadležnim institucijama, ukupno 18, u dva slučaja su utvrđene nepravilnosti, dok u 16 nijesu utvrđene.

Od prijava koje smo 2017. godine ustupili drugim nadležnim institucijama, ukupno 15, u dva slučaja su utvrđene nepravilnosti, u četiri nijesu utvrđene, dok za preostale čekamo povratnu informaciju.

U ovom periodu podnešeno je 11 zahtjeva za zaštitu zviždača, od čega je, za sada, Agencija u tri slučaja utvrdila da su zahtjevi za zaštitu osnovani i dala preporuke (ukupno deset preporuka) za otklanjanje, odnosno sprečavanje nastanka štete, dok u šest slučajeva zahtjevi za zaštitu nijesu podnešeni u skladu sa zakonom ili u postupku nije utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze između nastale štete i prijave o ugrožavanju javnog interesa koju je zviždač podnio. Trenutno su dva postupka po zahtjevima za zaštitu u toku.

Navedeni statistički podaci odnose se na period od početka rada Agencije do 1. novembra 2017. godine.

Od ukupno 19 pokrenutih postupaka po službenoj dužnosti, 18 se odnosi na oblast radnih odnosa, dok se jedan odnosi na raspolaganje državnom imovinom.

Agencija je ove godine kao svoj prioritet postavila praćenje oglašavanja u trajanju od jednog dana i u dane vikenda, kao i oglašavanje u dane državnih praznika, od strane javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih pravnih lica čiji je većinski vlasnik ili osnivač država, odnosno opština, a kod kojih se u pogledu zasnivanja radnog odnosa primjenjuju opšti propisi o radu. U tom smislu, od početka 2017. godine Agencija je utvrdila da su 92 javne institucije raspisale 392 oglasa za 656 slobodnih radnih mjesta u trajanju od jednog dana, u dane vikenda i u dane državnih praznika.

Agencija je u svojim mišljenjima istakla da ovi postupci u formalno-pravnom smislu jesu u skladu sa opštim propisima o radu koji se odnose na proceduru zasnivanja radnog odnosa, ali da postoji ugrožavanje javnog interesa u smislu odredbi Zakona o sprječavanju korupcije. Naime, u suštinskom smislu, rok trajanja oglasa od jednog dana i u toku vikenda narušava princip transparentnosti i konkurencije, može prouzrokovati diskriminaciju i zapošljavanje po povlašćenim uslovima, te stoga nedvosmisleno nosi potencijalni korupcijski rizik.

No, osim svakodnevnog postupanja po prijavama koje upućuju na postojanje korupcije i rada na zaštiti zviždača, Agencija je u prve dvije godine rada bila u obavezi i da kroz javne kampanje promoviše prijavljivanje korupcije kao poželjan način izgradnje integriteta unutar institucija i ohrabri građane da prijave sumnju o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Tako je ASK u okviru antikorupcijskih kampanja u oktobru ove godine širom Crne Gore postavila 15 bilborda “Prijavi korupciju”. Postavljeno je i 30 citylightova sa istom porukom, na kojima su kontakti ASK, Uprave policije i VDT-a. Odštampano je 20.000 flajera “Zaštita zviždača i prijavljivanje ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na korupciju” i insertacija 6.200 primjeraka izvršena u dnevnoj štampi.

Osim toga, u okviru zakonske nadležnosti da sprovodi edukativne antikorupcijske aktivnosti, Agencija je u saradnji sa Upravom za kadrove i civilnim sektorom održala brojne radionice na kojima su predstavnicima organa vlasti prezentovane njihove obaveze i načini postupanja po prijavama zviždača, dužnosti organa vlasti u slučajevima podnošenja prijava, zakonski okvir i procedure utvrđene Zakonom o sprječavanju korupcije, kao i iskustva Agencije u postupanju po prijavama zviždača.

Svjesni smo toga da se bez dobro osmišljenih procedura za prijavljivanje korupcije i bez povjerenja zaposlenih u njihovu učinkovitost i profesionalno i čestito sprovođenje ne može upravljati integritetom i etičnošću unutar institucija. Agencija je u dosadašnjem radu koristila sve nadležnosti koje joj stoje na raspolaganju kako bi adekvatno zaštitila zviždače i time ih podstakla na prijavljivanje korupcije u dobroj namjeri. Pa ipak, nakon iskustava sa kojima smo se susrijetali u prve dvije godine svog rada, čini mi se naročito važnim da na ovom mjestu istaknem da izgradnja profesionalizma, individualne čestitosti i institucionalne cjelovitosti, kao i smanjenje rizika da se javna ovlašćenja obavljaju suprotno svrsi zbog koje su ustanovljena, zahtijeva koordinisan rad i da je Agenciji u tom smislu potrebna podrška svih aktera koji su u tom procesu odgovorni. To, pored drugih organa nadležnih za postupanja u vezi sa prijavljivanjem korupcije, podrazumijeva i aktivno uključivanje svih državnih organa, njihovog menadžmenta i zaposlenih, civilnog sektora i medija. U tom smislu, naš je ultimativni zadatak da pokušamo da stvorimo okruženje u kome će svaki zaposleni imati svijest o tome da je pravovremeno reagovanje na rizike sa kojima se suočavamo u svakodnevnom radu obaveza svih nas i da je prijavljivanje korupcije, kada je učinjeno u dobroj namjeri, usmjereno na jačanje, a ne na slabljenje instutucije i njenog integriteta.

U uvjerenju da se Agencija u svom dosadašnjem radu dokazala kao pouzdan partner u dostizanju tog cilja, zahvaljujem vam na pažnji i želim uspješan panel.