Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se već 13 godina kada je Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija, u meksičkom gradu Meridi, usvojila Konvenciju protiv korupcije, čiji su ciljevi unapređenje i jačanje mjera za efikasnije i uspješnije sprječavanje korupcije i borbu protiv te pojave.

Konvencija UN-a, prvi globalni pravno obavezujući instrument u ovoj oblasti, postavila je nove osnove za borbu protiv korupcije. Taj dokument olakšava međunarodnu saradnju u kontroli i kažnjavanju korupcije, pruža standarde za oblasti kao što su etika u organima vlasti, pristup informacijama i kodeksi ponašanja u privatnom sektoru.

Ovaj značajan datum je prilika za svaku državu da na jasan način izrazi svoju posvećenost suzbijanju korupcije. Deveti decembar je povod za osvrt na rezultate i saopštavanje budućih planova i aktivnosti u preventivnoj i represivnoj borbi protiv korupcije.

U tom smislu, svi pokazatelji jasno svjedoče o činjenici da je Crna Gora odlučna u namjeri da procesuira i kazni počinioce krivičnih dijela sa elementima korupcije, a da kroz djelatnosti Agencije za sprječavanje korupcije kao krovne preventivne institucije, drugih državnih organa, civilnog sektora i društva u cjelini doprinese izgradnji zajednice koja korupciju tretira kao štetnu, nezakonitu, nemoralnu i nepoželjnu pojavu.

Najnoviji izvještaj Evropske Komisije o napretku Crne Gore i izvještaj Transparency International-a, kao stručno i objektivno pripremljeni dokumenti, ohrabrujući su za našu državu i njene antikorupcijske institucije, što nam daje za pravo za tvrdnju da Crna Gora ostvaruje konstantan napredak u borbi protiv te pojave.

Međutim, represija u suzbijanju korupcije sama po sebi ne bi mogla pružiti dugoročne rezultate u borbi protiv korupcije ukoliko bi izostale preventivne aktivnosti čiji je cilj izgradnja društvene svijesti o štetnosti korupcije, afirmacija otvorenosti i transparentnosti institucija, aktivno učešće građana i civilnog sektora u jačanju znanja, etike i integriteta na svim nivoima, što sve doprinosi razvoju kulture društva netolerantnog na korupciju.

Na ovom planu je Crna Gora takođe postigla zapažene rezultate. Institucionalni antikorupcijski okvir u Crnoj Gori je izgrađivan postepeno, tokom posljednjih petnaest godina kada je osnovano više organa i tijela za preventivno djelovanje protiv korupcije. S obzirom na to da je borba protiv korupcije jedan od prioritetnih ciljeva sve tri grane vlasti, konstantno su ulagani napori u cilju daljeg jačanja efikasnosti, koordinacije i kapaciteta antikorupcijskih tijela.

Decentralizovani antikorupcijski institucionalni okvir, uprkos značajnim unaprijeđenjima, imao je nedostatke i ograničenja, pa je Vlada Crne Gore 2014. godine zaključila da je neophodno pristupiti osnivanju novog, jedinstvenog, efikasnog i djelotvornog preventivnog antikorupcijskog organa, zasnovanog na zakonu.

Zato su u 2014. godini u oblasti prevencije korupcije (a u skladu sa Akcionim planom za poglavlje 23, Nacionalnim akcionom planom za praćenje Strategije za borbu protiv korupcije i ocjenama iz Izvjestaja Evropske komisije o napretku Crne Gore),  u cilju daljeg usaglašavanja sa upućenim preporukama Evropske komisije i primjerima najbolje prakse, uloženi napori na izradi i unapređenju više antikorupcijskih zakona. 

Kao najznačajniji propis u setu novih antikorupcijskih zakona usvojen je Zakon o sprječavanju korupcije kojim se propisuju mjere za, sprječavanje sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija, zaštite lica koja prijavljuju ugrožavanje javnog interesa kao i druga pitanja od značaja za prevenciju i spriječavanje korupcije. Zakonom se uspostavlja Agencija za sprječavanje korupcije kao samostalno i nezavisno tijelo.

Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja uređen je način sticanja i obezbjeđivanja finansijskih sredstava za redovan rad i izbornu kampanju političkih subjekata, nadzor i revizija finansiranja političkih subjekata u cilju ostvarivanja zakonitosti i javnosti njihovog poslovanja. Zakonom o lobiranju uređeni su uslovi i način obavljanja djelatnosti lobiranja, kao i pravila lobiranja.

Agencija za sprječavanje korupcije je uspostavljena kao krovna preventivna institucija, a sve aktivnosti u njenom formiranju pratila je i podrška Evropske komisije, koja je zagovarala ovaj institucionalni okvir za prevenciju i u prethodne tri godine obezbijeđivala pomoć eksperata u pisanju normativnog okvira i jačanju kapaciteta Agencije, a sve u cilju pune primjene novih antikorupcijskih propisa.

Na velike izazove koji su je čekali u primjeni novih antikorupcijskih zakona (o sprječavanju korupcije, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i lobiranju) Agencija za sprječavanje korupcije je uspjela da odgovori u prvoj godini svog rada, a u uslovima izgradnje i zaokruživanja svojih kadrovskih i informaciono – tehničkih kapaciteta.

Agencija je dosljednom primjenom Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja doprinijela podizanju nivoa transparentnosti izbornog procesa, kao i prevenciji eventualnih zloupotreba javnih resursa u predizborne svrhe.

Ovaj zakon sprovoden je prvi put, prvo kroz nadzor nad redovnim poslovanjem političkih stranaka i koalicija, a potom kroz uspješnu primjenu Zakona na lokalne izbore u Tivtu, svega četiri mjeseca od formiranja Agencije.

Izuzetno smo zadovoljni i ponosni postignutim rezultatima u prvoj godini primjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja tokom parlamentarnih izbora u oktobru, gdje je Agencija maksimalno iskoristila ovlašćenja koja su joj dodijeljena ovim propisom.

Agencija je ove godine stručno, zakonito i neselektivno primijenila i propise koji se odnose na novi institut zviždača. Činjenica da je Agencija primila i postupa po više od 50 prijava ukazuje na rast povjerenja u Agenciju i zakonitost u implementaciji njenih nadležnosti.

Lobiranje takođe predstavlja novi pravni institut, ne samo u Crnoj Gori već i u velikom broju evropskih država, pa stoga ne čudi činjenica da i pored uspostavljenog institucionalnog okvira i spremnosti Agencije da podrži potencijalne kandidate za ovu profesiju, još nema adekvatnog odziva. Nastavićemo da promovišemo ovaj antikorupcijski mehanizam i očekujemo bolje rezultate u toku sljedeće godine.

Kontrola sukoba interesa i prijavljivanje prihoda i imovine su već deceniju prisutni u Crnoj Gori. Upravo zbog jačanja svijesti javnih funkcionera o podizanju transparentnosti njihovog rada, Crna Gora se opredijelila da definicija javnog funkcionera bude jedna od najširih među pravnim sistemima koji su bliski crnogorskom.

Možemo biti zadovoljni visokim procentom poštovanja obaveza propisanih Zakonom o sprječavanju korupcije koje se odnose na obaveze javnih funkcionera, jer već nekoliko godina u preko 95 odsto slučajeva blagovremeno i tačno ispunjavaju obavezu dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini.  

Agencija je u ovom segmentu otišla i korak dalje uvođenjem elektronskog prijavljivanja imovine i povećanjem kategorija i broja javnih funkcionera čije je izvještaje ove godine detaljno provjeravala.

Posebnu novinu u ovoj oblasti predstavlja saglasnost za pristup podacima sa bankarskih računa u zemlji i inostranstvu. Pristup bankarskim podacima tokom ove godine omogućilo je preko 70 odsto javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu prijavljivanja prihoda i imovine. Ovo govori u prilog činjenici da pretpostavke o potencijalnom otporu kod funkcionera i službenika prema ovoj dodatnoj vrsti provjere nije imala utemeljenje.

Primjenom svih ovlašćenja datih kroz zakone koji regulišu sprječavanje sukoba interesa i prijavljivanje imovine, postupanje po prijavama zviždača, integritet i etiku u organima vlasti i kontrolu poslovanja političkih subjekata, Agencija je pružila snažan doprinos rastu transparentnosti u radu državnih institucija, javnih funkcionera i političkih subjekata.

Kroz zakonima garantovanu transparentnost, odnosno obavezu blagovremenog i tačnog izvještavanja, produkuje se postepen rast odgovornosti u vršenju javnih funkcija i poslovanju institucija i političkih subjekata. U svim slučajevima gdje je izostala primjena navedenih propisa, Agenija je neselektivno pokretala prekršajne postupke. Podaci koje je pribavila i objavila Agencija, u više navrata su bili osnov za postupanje tužilaštva i drugih nadležnih organa. 

Vjerujemo da je Agencija već dala značajan doprinos sveukupnoj borbi protiv korupcije u našoj zemlji kako kroz svoje preventivne tako i kontrolne nadležnosti.

Zadovoljni smo što je EK u svom Izvještaju prepoznala napore koje smo od početka rada Agencije uložili, iznijela niz pozitivnih ocjena o početku rada ASK i ocijenila objektivnim i stručnim naš pristup u odnosu na nadležnosti i postignute rezultate Agencije  za manje od godinu. Posebno značajnim smatramo  i to što je EK iznijela neke konstruktivne sugestije o unapređenju rada ovog organa, koje ćemo sigurno uzeti u obzir prili kom izrade plana aktivnosti za sljedeću godinu.

Svjesni smo da prema istrazivanjima Transparency International-a, veliki broj građana vidi korupciju kao jedan od ključnih problema sa kojima se naša država suočava, ali i zadovoljni zbog pada tog procenta u odnosu na raniji period i u odnosu na zemlje regiona, čak i neke države EU. To je jasan pokazatelj da svi akteri uključeni u borbu protiv korupcije moraju nastaviti sa efikasnim sprovođenjem antikorupcijskih nadležnosti u cilju daljeg smanjenja tog procenta koji je u ovom trenutku najniži od svih država u regionu.

Naš cilj kao Agencije je jasan, dosljedno sprovođenje svih zakonskih obaveza organa vlasti, dalje jačanje nivoa javne svijesti o problemu korupcije u saradnji sa civilnim sektorom, podizanje transparentnosti rada javnog i privatnog sektora i širok spektar edukativnih aktivnosti usmjerenih na zaposlene u organima vlasti, sa ciljem smanjenja rizika od pojave korupcije. To će, kako očekujemo, biti prepoznato u narednim izvještajima relevantnih međunarodnih institucija.