Agencija za sprječavanje korupcije

Komentar direktora Agencije povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije

Pred Agencijom je postavljen veliki izazov – da, sprovodeći svoje široko postavljene nadležnosti definisane u skladu sa tri ključna antikorupcijska zakona, u relativno kratkom periodu, opravda svoju poziciju krovnog preventivnog antikorupcijskog tijela.
8. decembar 2017.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, čini mi zadovoljstvo da prezentujem glavne rezultate na sprovođenju mjera za efikasnije i uspješnije sprječavanje korupcije u  Crnoj Gori, a koje su propisane nacionalnim antikorupcijskim zakonskim okvirom, kao i Konvencijom UN za borbu protiv korupcije, od čijeg usvajanja u Meksiku 9. decembra 2004. godine se ovaj datum obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije.     

Pred Agencijom je postavljen veliki izazov – da, sprovodeći svoje široko postavljene nadležnosti definisane u skladu sa tri ključna antikorupcijska zakona, u relativno kratkom periodu od osnivanja u januaru 2016, opravda svoju poziciju krovnog preventivnog antikorupcijskog tijela, koristeći prevashodno metode prevencije. 

Agencija je u svojim planovima rada postavila realne i mjerljive ciljeve, koje realizuje planiranom dinamikom u kontinuitetu, u skladu sa zakonskim obavezama, Akcionim planom za poglavlje 23, i Operativnim dokumentom za borbu protiv korupcije u oblastima od posebnog rizika. Veliku pažnju Agencija posvećuje i ispunjavanju preporuka GRECO – a, kao i mjera iz zajedničkih projekata sa partnetrima iz EU i Savjeta Evrope. 

Može se reći da je Agencija u dvogodišnjem periodu rada dala snažan doprinos na preventivnom planu, odnosno da je kroz sprovođenje antikorupcijskih propisa u javnom sektoru, postavila temelj za izgradnju institucionalnog ambijenta u kojem postoje sistemski mehanizmi koji odvraćaju pojedince i grupe od činjenja koruptivnih radnji. 

S druge strane, Agencija često dobija zahtjeve od dijela javnosti da postupa kao represivni organ, odnosno da vrši istražne radnje, sprovodi zaplijenu imovine i kažnjava počinioce. Koristim i ovu priliku da podsjetim javnost da Agencija ne posjeduje represivne zakonske nadležnosti, već isključivo koristi preventivne mehanizme za unapređenje etike i integriteta u institucijama javnog sektora i u vršenju javnih funkcija. Ti mehanizmi obuhvataju praćenje realizacije planova integriteta u organima vasti, prevenciju sukoba interesa i kontrolu ograničenja u vršenju javnih funkcija, provjeru prihoda i imovine javnih funkcionera, kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, zaštita zviždača, davanje mišljenja na propise, jačanje nivoa javne svijesti o korupciji...     

Aktivnosti Agencije naišle su na pozitivne ocjene ekspertske misije EU koja je u junu boravila u Agenciji, izvršila analizu radnih procesa, i utvrdila da je implemantacija propisa u oblasti antikorupcije na boljem nivou i da bilježi značajan progres u poređenju sa prethodnima godinama, kao i da je Agencija nezavisno državno tijelo sa visoko stručnim kadrom, dobrim strateškim planovima i planovima rada, realno definisanim budžetom, kvalitetno uspostavljenom metodologijom rada, te naprednim tehnološkim i informacionim rješenjima. Određene sugestije koje su eksperti saopštili su se više odnosile na određena zakonska rješenja i njihovu učinkovitost, nego na sam rad Agencije. 

U medijima su se ovih dana pojavili određeni prenaglašeni naslovi i selektovani odlomci iz izvještaja eksperata EU o prevenciji korupcije u Crnoj Gori. Agencija je upoznata sa sadržinom izvještaja, u kojem je dato  pozitivno mišljenje o radu ovog organa i u kojem nema suštinskih primjedbi na rad Agencije već uglavnom na određene segmente zakonskog okvira. Agencija je svakako spremna za izmjenu zakonskih rešenja koja u primjeni pokazuju nedovoljnu djelotvornost, i učestvovala je u radu parlamentarne radne grupe gdje je dala preporuke za izmjene određenih zakonskih rješanja u skladu sa preporukama OEBS/ODIHR-a. 

Želim takođe da demantujem pojedine tvrdnje o uticaju bilo koje političke strukture na rad Agencije. Agencija je samostalan organ,  koji je i finansijski nezavisan s obzirom da ima zakonski definisan budžet u iznosu od najmanje 0.2 odsto državnog budžeta. U sprovođenju zakonskih nadležnosti postupa nepristrasno i neselektivno, u potpunosti se pridržavajući Planova rada koje je usvojio Savjet Agencije, kao i na osnovu proaktivnh inicijativa koje su dobile jednoglasnu ili većinsku podršku Savjeta.

Najveći dio Odluka i drugih dokumenata u odnosu na sve svoje nadležnosti, Agencija je objavila na svojoj internet stranici, a u njima su transparentno i detaljno obrazložene aktivnosti i postupci Agencije.  Agencija ni na koji način ne može uticati na to kako će se javni dokumenti ovog organa interpretirati u široj javnosti, niti može snositi odgovornost za njihovo tumačenje u cilju postizanja političkih poena, propagiranja i postizanja političkih i drugih interesa, a na račun Agencije.

Podsjećam da je jedan od ključnih preventivnih antikorupcijskih instrumenata donošenje planova integriteta u organima javnog sektora, putem kojih je, uz kontinuiranu podršku Agencije, sačinjena procjena izloženosti rizicima za nastanak i razvoj korupcije, kao i drugih etički i profesionalno neprihvatljivih postupaka u okviru organa vlasti, pojedinih organizacionih jedinica i pojedinačnih radnih mjesta. U prvih godinu i po rada Agencije, obaveza donošenja planova integriteta u organima vlasti u Crnoj Gori, realizovana je u gotovo apsolutnom procentu, odnosno 677 organa vlasti usvojilo je plan integriteta (ili je obuhvaćeno planom druge institucije). Svi organi vlasti koji su u 2016. usvojili plan integriteta (674 organa) ispunili su i svoju zakonsku obavezu da Agenciji u 2017. dostave izvještaj o njegovom sprovođenju, takođe uz aktivnu podršku ovog organa. Agencija je detaljno analizirala planove integriteta i izvještaje o njihovom sprovođenju, i dala preporuke i rokove za njihovo unapređenje. 

O dometu kontrolnih aktivnosti ovog organa govori činjenica da je od svih agencija za prevenciju korupcije u okruženju, crnogorska Agencija postigla najviši iznos izrečenih novčanih kazni kod nadležnih sudova za prekršaje na osnovu postupaka koje je pokrenula.   

Od početka  2016, Agencija je podnijela 1.213 zahtjeva za pokretanje prekršanjih postupaka zbog kršenja Zakona o sprječavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Riješena su 1.062 predmeta i izrečene novčane kazne od 221.877 eura. Povodom kršenja odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, u dosadašnjoj praksi je najvša izrečena kazna od strane nadležnih sudova za prekršaje  iznosila 600€ u 2017, odnosno 800€ u 2016, dok je zbog kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja najviša izrečena kazna  bila 6.000€. 

Kroz institut prevencije sukoba interesa i kontrole ograničenja u vršenju javnih funkcija, na osnovu Odluka i Mišljena Agencije, preko 140 javnih funkcionera od početka rada Agencije do 1. decembra 2017. godine je dalo ostavku ili je razriješeno sa javne funkcije. 

Kroz mehanizam provjere prihoda i imovine javnih funkcionera Agencija je, kako kroz preventivno djelovanje, tako i kroz mjere prekršajne politike, unaprijedila nivo discipline i odgovornosti javnih funkcionera da prijavljuju prihode i imovinu, odnosno da preko 90 odsto javnih funkcionera u zakonskom roku dostavlja Agenciji izvještaje o prihodima i imovini, dok je preko 70 odsto javnih funkcionera u 2016. i 2017. dalo Agenciji saglasnost za pristup podacima na njihovim bankovnim računima. 

U cilju efikasnije provjere podataka iz izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, Agencija je povezivana sa bazama podataka MUP-a, Poreske uprave, Centralnog registra privrednih subjekata, Uprave za nekretnine i  Centralne depozitarne agencije. Nakon kontrola dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini kao i provjera imovinskih kartona, Agencija je od januara 2016. do 1. decembra 2017. okončala 294 upravna postupka u kojima je kršenje zakona utvrđeno u ukupno 215 predmeta. 

U oblasti zaštite zviždača, Agencija je donijela tri Mišljenja na osnovu kojih je zviždačima dodijeljena zaštita. Kao najuspješnije rezultate u postupcima zaštite možemo navesti da su dva zviždača nakon davanja pozitivnog Mišljenja Agencije, unaprijeđena na svojim radnim mjestima, dok je Agencija u jednom slučaju pružila neophodnu stručnu pomoć zviždaču u postupku pred sudom. 

U vezi sa primjenom novog instituta prijavljivanja sumnje na ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, ključna aktivnost Agencije u toku 2017. je bila pokretanje postupaka po službenoj dužnosti, u toku kojih je Agencija utvrdila da je u periodu od 1. januara do 1. novembra ove godine, 92 javnih preduzeća i drugih pravnih lica čiji je osnivač ili vlasnik država, raspisalo 398 oglasa za 566 slobodnih radnih mjesta u trajanju od jednog dana za vrijeme vikenda i državnih praznika. Agencija je utvrdila da primjena takve prakse predstavlja rizik za nastanak korupcije, zbog čega je dala preko 390 preporuka za otklanjanje korupcijskih rizika. U drugoj polovini godine je došlo do smanjenja ovakve prakse pa će ova akcije Agencije biti nastavljena i u narednom periodu. 

Takođe, Agencija je u jednom slučaju u okviru sprovođenja svojih preventivnih nadležnosti, zbog sumnje na postojanje krivičnog djela, proslijedila prikupljene informacije nadležnom tužilaštvu u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije. Nakon sprovedenog krivičnog postupka je donešena osuđujuća presuda za zloupotrebu službenog položaja. 

U cilju doprinosa prevenciji nedozvoljenog lobiranja, Agencija je 2017, preduzela korake u promociju novog instituta zakonitog lobiranja. Nakon intenzivne kampanje jačanja javne svijesti o tom institutu, šest kandidata je u ovoj godini položilo ispit za obavljanje djelatnosti lobiranja, a jedan od njih je dobio odobrenje od Agencije za obavljanje ove djelatnosti, i upisan je u registar lobista kao zvanično prvi lobista u Crnoj Gori. 

Kroz još jedan novi institut - analizu pravnih propisa na rizike od korupcije, Agencija je u 2017. dala mišljenja na 10 normativnih akata - zakona i nacrta Zakona. U okviru te preventivne nadležnosti Agencija nastoji da doprinese vladavini prava i da kroz zakonodavni proces utiče da se iz zakonskih rešenja uklone odredbe koje pružaju osnov za postojanje rizika od zloupotrebe službenih ovlašćenja u koruptivne svrhe. 

Od januara 2016, Agencija primjenjuje i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Nakon izvršene kontrole kampanje za parlamentarne izbore i kampanje za izbore u 11 opština, kroz nadzor nad izvještajima političkih subjekata i državnih organa, kao i kroz terensku kontrolu dokumentacije, primjenu administrativnih mjera, prekršajnih sankcija, javno objavljivanje prikupljenih podataka, te kroz proaktivnu komunikaciju sa obveznicima zakona, Agencija je u značajnoj mjeri unaprijedila transparentnost finansiranja političkih subjekata i odgovornost obveznika zakona u odnosu na period prije osnivanja ovog organa. 

U prilog tome govori i podatak o padu podnešenih prekršajnih prijava u ovoj oblasti sa 435 u prošloj godini na svega 18 prekršajnih prijava do poslednjeg kvartala u 2017. godine. Takođe, svojim proaktivnim pristupom Agencija je u dosadašnjim izbornima procesima  izvršila konsultacije sa organima vlasti i uputila preporuke o dopuni podataka o njihovoj budžetskoj potrošnji u toku izborne kampanje. Državne institucije su ispoštovale sugestiju Agencije i kroz dopunu analitičkih kartica obezbijedile kompletnost i  dostupnost informacija o upotrebi budžetskih sredstava.  

Na kraju, Agencija je u proteklom periodu intenzivno radila na podizanju javne svijesti o korupciji,prije prije svega kroz promociju prijavljivanje ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije kao poželjnog načina izgradnje integriteta unutar institucija, promociju instituta lobiranja, informativnu kampanju o nadležnostima Agencije, a naročito kroz obuke za obveznike antikorupcijskih zakona koje je na različitim nivoima i u različitim formama prošlo skoro 1.400 polaznika. 

Sve navedeno je samo dio aktivnosti koje sprovodi Agencija, a koje vode daljoj izgradnji etičke infrastrukture u institucijama javnog sektora, doprinose rastu integriteta u radu institucija, javnih funkcionera i državnih službenika, otklanjanju korupcijskih rizika u javnom i privatnom sektoru, jačanju nivoa svijesti o posljedicama koruptivnih aktivnosti, te na taj način predstavljaju snažan doprinos evropskoj integraciji Crne Gore. 

Podsjećam da je prema poslednjem istraživanju javnog mnjenja koje je Agencija objavila u decembru prošle godine, gotovo dvije trećine građana imalo povjerenje u rad ovog organa. Očekujemo da če rezultati novog straživanja koje će Agencija objaviti do kraja ove godine pokazati još veće povjerenje javnosti u naš rad. S tim u vezi, a uzimajući u obzir da borba protiv korupcije zahtijeva sveobuhvatan pristup, pozivam i druge državne organe, nevladin sektor kao i medije da kao i do sada, kroz profesionalan rad nastave da daju podršku u prevenciji korupcije u Crnoj Gori, a građane da sve sumnje u postojanje korupcije prijave nadležnim organima.  


 DIREKTOR AGENCIJE ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE

Sreten Radonjić

Arhiva novosti